5 MEDITERANSKIH GRMOVA KOJI ĆE ULJEPŠATI VAŠ VRT

1.     Oleander (lat. Nerium Oleander)

Oleander je grm kojem se ne zna točno mjesto porijekla. Najviše ljudi smatra da se počeo uzgajati u jugozapadnoj Aziji. Ljudi su ga od davnina uzgajali zbog ljepote cvijeta. Nerium na latinski znači voda, tj. vlaga, što znači da mu je potrebno puno vode kako bi rastao. Cvijet dolazi u više boja. To su:

  • Crvena
  • Bijela
  • Roza
  • Ružičastocrvena
  • Krem

Opis oleandra prema Wikipediai:

„ Oleander raste na visinu od 2 – 6m, sa uzdignutim stabljikama koje rastu prema gore: jednogodišnje stabljike imaju mekanu, zelenu stabljiku, dok one starije imaju sivkastu koru. Listovi dolaze u parovima ili skupovima od 3, debeli i kožnati, tamno-zeleni, uski i zašiljeni(kopljasta oblika), 5 – 21 cm dugi i 1 – 3.5cm široki, sa brazdom po cijelom listu. Cvijetovi rastu u grupama na kraju svake grane; oni su bijeli, rozi prema crvenom, 2-5 – 5 cm u promjeru, sa 5 vjenčića oko čaške. Oni su često, no ne uvijek, slatkog mirisa. Plod je uska i duga kapsula, duga 5 – 23 cm, koja otvaranjem u zrelosti otpušta mnogo sjemena. „

Oleandar cvate po ljeti. Cvat traje sve do kraja ljeta, tj do sredine 9.mjeseca. Pašu mu sunčani položaji. Veoma je otporan na sušu, te može izdržati temperature do -10⁰C. Voli dobro drenirana tla, te podnosi kamenite terene. Zbog toga ga se može posaditi i kao biljku u kamenjaru. Ljudi često koriste ovaj grm kao ukras u parkovima, vrtovima, uz prometnice, itd. Možemo ga pronaći kod kazališta „Ivana pl. Zajca“ u Rijeci. Ako živite u kontinentalnim krajevima, mlade bi biljke(do 5 god) valjalo spremiti u kuću po zimi. Soba u koju spremate oleander trebala bi imati puno sunčeve svjetlosti. Starije biljke mogu preživjeti zimu u vazama na balkonima.

Orezivanje oleandra

Orezivanje oleandra možete obaviti tako da grane skratite  na 2 do 3 pupa. Ti pupovi će sljedeće godine bujno procvasti. Oleander bi trebalo orezivati svake godine u fazi mirovanja(po zimi). Orezivanjem održavamo oblik grma. Kad orezujete, pobrinite se da maknete grane koje rastu prema unutrašnjosti, kako bi grm imao više zraka. Također, oleander se može drastično orezati na 40 – 50 cm. Ova mjera je veoma učinkovita za pomlađivanje ove izdržljive biljke. Obavezno nosite rukavice kod orezivanja jer je oleander među najotrovnijim biljakama na planeti. Ako se otrujete sokom oleandra HITNO zatražite medicinsku pomoć. Prve mjere koje možete poduzeti u cilju spasa su:

–          Samoizazvano povraćanje

–          Medicinski ugljen(upija toksine)

Najotrovniji djelovi biljke su listovi i kora. Mala količina soka oleandra može izazvati povraćanje i probavne tegobe. Treba paziti s odlaganjem listova oleandra, jer otrov ostaje u njima i nakon sušenja. Posebno treba pripaziti ako imate konje. Oni naime vole slatkasti okus lišća. Mala količina lišća, dovoljna je da ubije odraslog konja.

Zabilježeno je mnogo slučajeva trovanja. Treba pripaziti da ne koristite djelove olerandera za:

–          Pripremu roštilja i paljenje vatre

–          Kuhanje čaja

–          Kao začin hrani

–          Kao list za žvakanje

–          Nabadanje hrane

–          Stvaranje „ekstrakata“ i sličnih pripravka

Razmnožavanje i sadnja oleandra

Biljku možemo razmnožavati putem sjemena ili putem mladih izdanaka.

Kod razmnožavanja sjemena, treba uzeti sjeme te ga staviti u kompost, pomiješan s malo pijeska. Kada biljke niknu, odvojite ih i posadite svaku u zasebnu teglu.

Ako biljke razmnožavamo preko izdanaka onda moramo:

  1. Uzeti izdanak dug do 25 cm, ne stariji od 2 god
  2. Maknite sve listove s dna izdanka
  3. Posaditi izdanak u mješavinu pjeska i treseta(50:50)
  4. U mješavinu možete dodati i hormon za ukorjenjivanje
  5. Ako ste izdanke uzeli u rano proljeće, nakon mjesec dana možete ih presaditi u zasebne posude.
  6. Pazite da se mješavina ne osuši, te redovito zaljevajte biljku po listovima

Za sadnju odrasle biljke potrebno je pronaći sunčani položaj. Cvjetove ne cvatu ako nemaju dovoljno sunčeve svjetlosti. Idealno vrijeme za sadnju su mejseci svibanj i lipanj. Kod sadnje treba pripaziti da se ne oštete krhki korjenčići. Ako sadimo u vazu, postupak je drukčiji. U vazu stavljamo puno krhotina crijepova. To radimo zbog dobre drenaže. Zemlju za vazu pomješamo s pijeskom. Ovisno o rastu, biljku treba još par puta presaditi u veću vazu do konačne veličine.

Zanimljivost:

Oleander je zaštitni znak grada Hiroshime. On je naime prva biljka koja je procvjetala nakon nuklearnog bombardiranja.

2.     Japanski Pitosporum ili Pitospora(Lat. Pitosporum tobira)

Pitospora je biljka koja se često uzgaja u mediteranskom pojasu. Ona potječe s dalekog istoka, točnije područja Japana i Kine. Ova se biljka koristi diljem svijeta kao živica ili ukrasni grm. Ime je dobila po ljepljivim sjemenkama. Naimne grč.pito znači vrsta ljepila, a grč. Sporum znači sjemenka. Veoma je dobra kao štit od vjetra za vaš vrt. Ovako Wikipedia opisuje ovu biljku:

„Ovaj grm može narasti do 10m visine i 3m širine, te može postati drvolik. Također se može šišati u živicu. Listovi su ovalnog oblika, sa rubovima koji se savijaju prema unutra. Oni su kožnati, bez dlaka, tamniji i svjetlucaviji na višim granama. Cvat se događa u grupama mirisnih cvjetova na kraju grana. Cvijet ima 5 bijelih vjenčićadugih oko 1 cm. Plod je dlakava, drvenasta kapsula oko 1 cm široka, podjeljena na 3 djela. Unutra je crno sjeme u posteljici ljepljivog soka.“

Cvate od polovice projeća pa sve do kraja ljeta. Miris cvijeta veoma je ugodan, te podsjeća na med. Ovaj grm veoma dobro podnosi sušu. Također, može izdržati temperature do -10⁰C. Jedino što mu smeta je previše vode, te položaji u dubokoj sjeni. Često se sadi uz obalu jer dobro podnosi posolicu.

Od pitospore možemo napraviti prekrasan bonsai koji će krastiti vaš dom. Osim toga sortu „nana“ tj. patuljasta, možemo uzgajati u vazama. U vazama se mogu stvarati razni oblici. Osim toga, po zimi ju možemo unjeti u kuću.

Orezivanje Pitospore

Orezivanje se obavlja nakon cvata. Najbolje ju je orezati dva puta godišnje. U proljeće te u kasno ljeto ili početak jeseni. Ova biljka vrlo dobro podnosi orezivanje, tako da ju možete slobodno orezati, bez straha da ćete pretjerati. Osim toga, od pitospore možete praviti razne oblike ako ju uzgajate kao samostalni grm. Možete i zasaditi više biljki koje ćete kasnije formirati u jedan veliki grm.

Razmnožavanje i sadnja

Ova biljka se pretežito ramnožava putem ljepljivog sjemena. Sjeme se ljepi za kljun biljkama te se tako prenosi uokolo. Zbog toga možemo naći male biljke na najčudnijim mjestima, poput našeg balkona ili u kori palme.

Poput oleandera, ovaj grm također možemo razmnožiti mladim stabljikama. Njih stavljamo u posudu sa kombinacijom treseta i pijeska, te po mogućnosti s dodatkom hormona rasta.

Saditi ju možemo u dobro drenirana tla, pa čak i u kamenjare. Za manju sadnicu dovoljno je iskopati rupu veličine 30x30x30cm, dok je za veću potrebno iskopati nešto veću rupu.

ZANIMLJIVOST: Pitosporu su prvi put u Hrvatsku donjeli pomorci s dalekog istoka. To se desilo prije otprilike 500 – 300 godina, i to na području Dubrovnika.

3.     Kalistemon (lat. Callistemon)

Kalistemon ili četkovac je biljka podrijetlom iz Australije. Većina podvrsta četkovca spada u endemske vrste Australije, što znači da raste samo tamo i nigdje više na svijetu. Ova biljka je dobila ime zbog cvijeta koji podsjeća na četku za pranje boca. Kod nas ga nalazimo samo u crvenoj boji. U Australiji možemo pronaći više boja poput bijele, narančaste žute i zelene. Cvat se zbiva u kasno proljeće i rano ljeto. Nije čudno vidjeti i drugi cvat u ranu jesen. Nakon što biljka izbaci cvjetove, preporuča se gnojenje.

Ova bilja ima grmolik oblik sa drvenastom korom. Visina varira između 0.5 i 4m, ovisno o vrsti. Biljka se prvi put pojavila u Europi, kada ju je 1789. u London doveo Joseph Banks. Veoma se dobro uklapa u mediteranske vrtove, i to u kombinaciji sa jukama, palmama, ružmarinom itd. Kalistemon dobro podnosi sušna razdoblja, no treba pripazi da se korjenska kugla skrozne isuši, jer tada biljka vene. Što se tiče hladnoće, ona može podnjeti temperature do -10⁰C. To znači da ju možemo držati vani u primorskim krajevima, dok ju na kontinentu moramo spremati u kuću, poput oleandra. Ova biljka podnosi sve položaje osim potpune sjene.

Ako želite, kalistemon možete uzgajati i kao živu ogradu. To možete postići gušćom sadnjom, i to 2 – 3 komada po metru.

Orezivanje Kalistemona

Orezujemo samo nove izdanke(jednogodišnje) jer u starijem(drvenastom )djelu nema puno listova. Orezivanje Kalistemona treba provesti mjesec dana nakon cvata. To možete napraviti kako bi dobili lijepe nove cvjetove, i to možda već i krajem istog ljeta. Također možemo orezati odmah iza cvijeta. Ovu drugu metodu treba izbjegavati krajem ljeta, jer bi se novi izdanci mogli smrznuti po zimi.

U ranijim godinama, trebati će žrtvovati cvijeće kako bi se dobio željeni oblik.

Stariji kalistemon kojem treba pomlađivanje, može se orezati do zemlje kako bismo ga pomladili. Stare grane režemo na razinu zemlje. Ovaj postupak nije uspješan u 100% slučajeva, tako da ako ne želite riskirati, rađe nemojte pokušavati ovu metodu. S orezivanjem do zemlje možemo postići odlične rezultate ako biljka ne uvene. Ovu metodu možemo pospješiti dodavanjem gnojiva biljki.

Razmnožavanje i sadnja

Razmnožavanje i sadnja se obavljaju na isti način kao i kod ostalih grmova koje smo spomenuli.

Za razmnožavanje sjemenom treba spomenuti sljedeće: kapsule sa sjemenom skladištimo u vreći na toplom mjestu, dok se ne ispuste sitne sjemenke(2-3 dana). Najbolje su kapsule koje su stare oko 12 mjeseci. Novije bi trebalo izbjegavati. Te sjemenke uzgajamo prema poznatoj metodi.

Četkovac

4.     Lovor ili lovorika ( lat. Laurus Nobilis)

Ova biljka ima tamnozelene, kopljaste i kožaste listove. Porijeklom je iz zapadne Azije, od kud se proširio mediteranom. Kod nas se javlja na obali, Istri i Kvarnerskom zaljevu. Šume lovora na Kvarneru, glase za najljepše šume te biljke na svijetu. Grad Lovran je dobio ime upravo po ovoj biljci. U prošlosti, ovo se je drvo smatralo svetim. Pobjednici i ostali velikani, dobivali su grančice ove biljke kao znak slave i počasti. Rimljani i Grci su oni koji su ga najviše cjenili, čak su izrađivali i vijence od lovorova lista. Lat. Laurus znači cijenjen a lat.nobilis plemenit. Lovor može narasti do visine od 15 m. Cvijetovi su neugledni žuto-bijele boje. Plod je crna boba koja sadržava samo 1 sjemenku.

Lovor voli sunčane položaje, no nije ga dobro staviti na položaj gdje je cijeli dan izložen suncu, već je najbolje postaviti ga u polusjenu. Lovor najbolje raste uz more, te ga ne susrećemo na visinama višim od 400 m nadmorske visine. Poput ostalih grmova, lovor možemo saditi kako u dobro dreniranim zemljastim tlima, tako i u kamenjarima.

Lovorov list možemo brati cijele godine, te sušiti. No, ako lišće ostavimo predugo, izgubiti će jačinu okusa. Lišće se koristi kao dodatak jelima(juhama, gulašima). Ono se koristi za vrijeme kuhanja, ali se ne jede. Kada je jelo spremno lovorov se list izvadi i baci u smeće.

Orezivanje Lovora

Orezivanje se može obavljati dva puta godišnje: na proljeće i krajem ljeta. Orezuju se novi izdanci kako bi se zadržao željeni oblik. Lovor također veoma dobro podnosi drastično orezivanje. Možete ga slobodno orezati do golih grana, koje će sljedeće godine na proljeće izbaciti nove izboje. Ako nađete stari lovor u vašem vrtu, možete ga orezati na željenu visinu. Druge godine možete početi oblikovati nove izdanke u željeni oblik. također sadnjom od 2 lovora po metru, možete formirati guste žive ograde. Za krajeve na našoj obali sa puno bure, ovo je idealna biljka za živu ogradu. Naime biljke poput lovor višnje pod utjecajem bure gube listove, te ostaju samo gole grane.

Razmnožavanje i sadnja

Razmnožavanje se obavlja sjemenom i reznicama. Ako sjeme kupujete, prije sadnje ga pustite u vodi 24h kako biste povećali šanse uspjeha.

Razmnožavanjem reznicama se obavlja kao i kod drugih grmova. Razlika je u tome što lovor veoma sporo pušta korijen, pa mu treba čak i do 2 godine dok nije spreman za presađivanje.

Lovor se sadi u rupe koje moraju bitduplo veće od posude u kojoj ste ga kupili. Lovor možemo saditi i na kamenita tla, gdje će on pustiti svoj korjen duboko između kamenja. On voli položaje na padinama, jer ne voli pre više vlage. Za sadnju obično je dovoljna rupa veličine 40x40x40cm sa dodatkom stajskog gnojiva ili gnojiva u peletima.

ZANIMLJIVOST: lovorova grana i danas je među simbolima koji predstavljaju državu Grčku.

lovor

5.     Hibiskus (lat. Hibiscus syriacus)

Hibiskus je listopadni grm. Porijeklom je iz cijele Azije, a u Južnoj Koreji se uzgaja od pamtivijeka. Tamo raste u većini vrtova, te je jedan od simbola države. Korjejsko ime za ovu biljku u prijevodu znači „vječnosti“ i „neiscrpno izobilje“. Oni koriste lišće hibiskusa za čaj, dok cvjetove jedu. Ovaj grm ima ogromne cvjetove promjera 4 – 18 cm. Dolaze u roza, svjetlorozoj, bijeloj i tamnorozoj boji. Ovaj grm počinje izbacivati listove dosta kasno – u svibnju. No to nadoknađuje cvatom koji traje cijelo ljeto. Sam grm može narasti do veličine od 4m. On veoma brzo raste te se u jednoj godini može udvostručiti.

Kada se je ova bilja prvi put pojavila u Europi, točnije Engleskoj, u 17. Stoljeću, smatralo se da je veoma krhka i da ne podnosi hladnoću. Ti ljudi su se prevarili jer hibiskus dobro podnosi zimu posađen u vrtu.

Za uzgoj ove biljke potrebno ju je zaljevati jednom tjedno. Pobrinite se da ne pretjerujete sa zaljevanjem i da voda dobro otiče iz vaze ili zemlje, jer bi u suprotnom korjen mogao istruliti. Osim toga, slobodno možete vodom prskati i listove, što ovaj grm voli. Ne zaboravite da bi za najbolje rezultate ovaj grm trebalo prihranjivati na tjednoj bazi. To se može obaviti gnojivom NPK 19 9 27. Bitno je da je srednji broj, koji predstavlja fosfor, najniži.

Orezivanje Hibiskusa

Hibiskus se orezuje u ožujku. On odlično podnosi orezivanje, pa je zbog toga omiljen kao živa ograda. Potrebno je kratiti grane na vrhu,i to za 1/3, kako bi se potaknuo rast u širinu koji nije svojstven za ovu biljku. Orezana grana se širi na 2 – 3 nove grane, a na svakoj novoj grani nastane novi cvijet Također uklonite sve grane koje kvare izgled grma. Cvat se događa mjesec i pol do 2 nakon orezivanja. Ukoliko ne želite prekinuti cvat, možete orezivati jedno po jednu granu. Pazite da grm ne orezujete po zimi kada postoji opasnost od mrazeva.

Razmnožavanje i sadnja

Razmnožavanje se zbiva putem sjemena te preko mladih stabljika

Putem sjemena se obavlja tako da:

  1. Uzmemo sjemenku
  2. Debljoj strani sjemenke odstranimo vrh
  3. Posadimo biljku u mješavinu perlita i treseta
  4. Lagano zalijemo
  5. Prekrijemo posudu celofanom(najlonom)

Ako sjemenke ne niknu kroz tjedan dana, vrlo su vjerovatno istrunule. Tada trebate ponoviti postupak

Razmnožavanje putem stabljika malo je teže kod ove biljke. Obično se obavlja u rano ljeto. Potrebno je stabljiku veličine 10 cm staviti u posudu sa kompostom i zemljom, sa dodatkom hormona za okorjenjivanje. Također tu posudu možemo staviti na neko toplije mjesto kako bi se povećala vlažnost.

Ako metoda sa stabljikom ne uspije, potrebno je hibiskus razmnožiti cijepljenjem na neku jednogodišnju biljku-podlogu. Debljina podloge i cijepa moraju biti iste kako bi cijepljenje uspjelo.

Sadnja se obavlja u duboka, dobro drenirana tla. Ova biljka voli da joj je stabljika na suncu a korjen u sjeni. To možemo postići tako da sadimo grm Hibiskusa u gredice sa drugim puzajućim biljem koje će stvoriti hlad korjenu. Ako nemate puzajuće biljke, za to će dobro poslužiti mulč od šumskog lišća ili suhih borovih iglica.

ZANIMLJIVOSTI: kako temperatura pada, cvijet hibiskusa mjenja boju, što može biti veoma neobično.

hibiscus formiran u drvo

Saznajte više o Zlatnom bushu na: Početnoj stranici

ili

Pročitajte ostale blog objave!

Izvori:

http://free-st.t-com.hr/hibiskusnina/uzgoj.htm
http://orhideje.net/hibiskus.php
http://www.amateurgardening.com/how-to/grow/how-to-grow-bottlebrush/
http://anpsa.org.au/callis1a.html
http://djh.hrt.hr/component/content/article/6032-agroprognoza-japanski-ljepljivac

Oleander

http://www.orhideje.net/oleandri.php
http://en.wikipedia.org/wiki

http://domivrt.vecernji.hr/otrovna-ljepota-oleandra-910693

briga o okolišu, dizajn eksterijera, ideje za uređenje okućnice, uređenje dvorišta, uređenje okućnice, uređenje vrtova

Leave a Reply

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *